Vaša košarica je trenutno prazna.

Probaj

Da li ste meteoropati?

Naučnici pretpostavljaju da je osjetljivost na vremenske prilike danas veća jer ljude žive brzo i pod velikim stresom te malo vremena provode u prirodi. Velik utjecaju imaju i stil života te prehrana.

Meteoropatija, odnosno 'bolest vremena' danas postaje sve učestalija pojava pa je sve veći broj ljudi osjetljiv na vrijeme. Nekad su se na bolove u zglobovima ili kostima uzrokovanima lošim vremenskim neprilikama žalili samo stari ljudi, a danas meteoropatija nije nimalo neoubičajena među mlađom populacijom.
 
Pod meteoropatijom podrazumijevamo niz simptoma i reakcija organizma na vremenske promjene. Neki od vremenskih faktora koji nepogodno utječu na naš organizam su temperature, tlak, vjetar, kiša i UV zračenje.
 
Svatko od nas reagira na svoj način na nepovoljne vremenske prilike, a neki su ljudi mnogo osjetljivi od drugih pa prilikom dolaska lošeg vremena osjećaju mnoge poteškoće poput glavobolje, razdražljivosti, bolova u kostima, itd.
 
Vremenske promjene u posljednje su vrijeme nagle pa se ljudi teško prilagođavaju takvim situacijama i čestim promjenama temperature.
  
Meteoropatija češće pogađa žene, starije osobe te kronične bolesnike. Osim što negativno utječu na zdravlje, loše vremenske prilike također mogu poremetiti raspoloženje te izazvati razdražljivost. Tegobe izazvane lošim vremenom najčešće se javljaju kod naglih promjena, a mogu nastupiti i nekoliko dana prije dolaska promjene.
 
Postoje dvije vrste meteoropatije – primarna i sekundarna.

  • Primarna meteoropatija je stanje koje se očituje promjenom raspoloženja, anksioznošću i depresijom prilikom promjene vremena. Vremenske varijable koje utječu na te simptome iznimno su subjektivne i raznovrsne (od grmljavina, niskog tlaka do juga).
  • U sekundarnom obliku već postojeći simptomi postaju intenzivniji u određenim vremenskim uvjetima. Uobičajeni primjer je pogoršanje artroze i glavobolja pogotovo ako je visoka vlažnost zraka ili sparina.

Kod nekih je osjetljivost na vremenske promjene veća, kod drugih manja. Isto tako, neki su ljudi osjetljivi na dolazak hladnijeg vremena, a nekima pak ne pogoduje toplo vrijeme. Svačiji organizam reagira drugačije. Kod pada temperature luči se hormon stresa koji uzrokuje razdražljivost i loše raspoloženje. S druge strane, kod porasta temperature dolazi do pada krvnog tlaka što posljedično može izazvati dehidraciju, vrtoglavicu i glavobolje.
 
Neki od najčešćih simptoma koji se javljaju kod većine meteoropata su:

  • glavobolja, mučnina, bolovi u mišićima, bolovi u području starijih povreda, vrtoglavica, reumatski bolovi
  • problemi sa srcem kod srčanih bolesnika
  • umor, razdražljivost, promjene raspoloženja, oslabljena koncentracija, nesanica
  • depresija
  • nervoza

 
Da bi se ublažile tegobe izazvane vremenskim nepogodama, važno je pratiti biometeorološku prognozu te se pripremiti na vrijeme. Vrlo je bitno unositi dovoljne količine tekućine te u prehranu uključiti zdrave namirnice poput voća i povrća koje obiluju vlaknima i vitaminima. Od velike pomoći prilikom nepogoda izazvanih lošim vremenskim prilikama imaju i eterična ulja, a osobito se preporučuju lavanda i paprena metvica.
 
Isto tako, vrlo je važno puno vremena provoditi na svježem zraku te pripaziti na to da razlika u temperaturi između unutarnjeg i vanjskog prostora ne bude prevelika kako organizam ne bi doživljavao šokove izazvane naglim promjenama temperature.